Kako Newimage Kalkulator računa cenu

Dokument za proveru · sastavljen 04.09.2026. iz važeće verzije modela troška (04.09.2026, „Excel 04.09.2026.“).
Molba: proverite i račun i logiku. Račun može biti tačan a da razmišljanje iza njega ne valja — zato uz svaku formulu stoji i zašto je takva.

0 · Zašto ovaj dokument postoji

Cene su ranije živele u Excel tabelama u kojima je isti broj — recimo cena struje — bio prekucan na trinaest mesta. Kad se jedan promeni a ostali ne, to niko ne primeti: cena i dalje izgleda razumno. Zato je sada svaki ulazni podatak na tačno jednom mestu, a sve ostalo se iz njega računa.

Ova stranica se ne kuca rukom nego se pravi iz same baze. Kad se neki ulaz promeni, sledeći put izađe sa novim brojem — pa ne može da se raziđe sa sistemom, kao što su se razilazile tabele.

Ono što nam najviše treba nije provera sabiranja. Program sabira tačno. Treba nam provera razmišljanja: da li se trošak deli po pravom ključu, da li nešto nedostaje, i da li je neka pretpostavka netačna za našu kuću.

1 · Kako da čitate

UNOS — podatak koji neko unese. Tražimo potvrdu da je tačan.
RAČUN — program ga izvodi. Tražimo proveru formule.
PRETPOSTAVKA — nije podatak nego odluka kako se računa. Tu se najčešće krije greška u logici.
PITANJE — nemamo odgovor. Prostor za upis je ispod.

Uz svaki račun ide provera brojkama koju možete ponoviti kalkulatorom. Ako se ne slaže, greška je naša.

2 · Šta program računa, a šta ne

Računa sam (nabavna cena se nigde ne kuca): trošak mašine, operatera, boje i dizajna.

Unosi se kao račun od dobavljača: materijal, potrošni materijal, dorada, montaža, eksterne usluge, dostava, priprema fajlova.

Zašto ta podela: ono što je račun od dobavljača nema šta da se izvodi — cena je onolika koliko piše na fakturi. Ono što nastaje kod nas (sat mašine, sat čoveka) nema fakturu, pa mora da se izračuna iz onoga što tu mašinu i tog čoveka košta mesečno.
Samoprovera: 66 od 66 cena u ovom dokumentu poklapa se, do šeste decimale, sa cenama koje sistem zaista koristi. Dokument je sastavljen iz baze i ponovo preračunat nezavisno od programa; da se negde raziđu, ovde bi pisalo koliko i gde.

3 · Zajedničke postavke

Četiri broja koja stoje na jednom mestu i utiču na sve ostalo.

PodatakVrednostŠta je
Kurs117,50 dinar u evro; sve što se plaća u dinarima (plate) prevodi se u evre
Račun za struju, ceo objekat9.500,00 €/mes ukupan mesečni račun zgrade
Udeo New Image u objektu0,65 65% zgrade je naše; ostatak plaćaju drugi
Udeo proizvodnje0,70 70% naše struje ide na mašine, ostatak na kancelarije

PRETPOSTAVKA  Ova dva udela su procene, ne merenja

Nijedan ne dolazi sa brojila. Ako je proizvodnja u stvari 80% naše potrošnje, svaka cena mašine je danas oko 14% niža nego što bi trebalo; ako je 60%, previsoka je. To su dva broja sa najvećim uticajem u modelu, a najslabije zasnovana na podacima.

PITANJE 1

Postoji li obračun ili brojilo iz kog bi se udeo proizvodnje mogao potvrditi? Ako ne, koja procena je bliža istini?

Odgovor:

4 · Struja — kako se deli na mašine

Račun objekta 9.500,00 €/mes × udeo New Image 0,65 → 6.175,00 €/mes (ostalo plaćaju drugi u zgradi) × udeo proizvodnje 0,70 → 4.322,50 €/mes (ostalo su kancelarije) To je iznos koji se raspoređuje na sve mašine.
Zašto težina a ne procenat: kad bi se upisalo „Durst nosi 15%“ i tako za svaku mašinu, onda bi se pri rashodovanju jedne ili kupovini nove ti procenti prestali sabirati u 100% — deo računa bi ostao neraspoređen ili bi se podelio dvaput. Zato se upisuje težina (koliko ta mašina troši u odnosu na ostale), a procenat se izračuna kao težina ÷ zbir svih težina. Tako raspodela uvek daje ceo račun, koliko god mašina bilo.
MašinaTežinaKomadaDoprinosNapomena
Tabačna mašina0,2010,20Radi poslove koji nisu pitanje kalkulatora, ali troši struju. Njen deo računa se naplaćuje van kalkulatora.
Durst UV 3200,1510,15
CNC/CUT mašina (Kongsberg, Zund, Cutter)0,1210,12
Durst UV P100,1010,10
EPSON Ecosol0,0520,10
LASER mašina0,0520,10
ROLAND Ecosol0,0520,10
LIYU HIBRID0,0710,07
LIYU KC0,0710,07
LIYU PCT0,0610,06
Zbir težina1,07
Zašto „komada“: dve mašine istog modela ne menjaju cenu po m² — posao ide na jednu mašinu, ne na obe, pa je cena rada ista. Menjaju dve druge stvari: troše dvaput više struje (zato ulaze u imenilac dvaput) i isti posao urade upola brže. Dva reda umesto jednog sa dva komada značila bi isti trošak prekucan na dva mesta.

4.1 Provera brojkama

Za sve mašine: 4.322,50 €/mes Zbir težina: 1,07 Težina „CNC/CUT mašina (Kongsberg, Zund, Cutter)“: 0,12 Deo = 0,12 ÷ 1,07 = 0,112150 (11,21%) Struja = 4.322,50 × 0,112150 = 484,77 €/mes

PITANJE 2

Da li su ove težine i dalje tačne? Nijedna mašina nema svoje brojilo — sve su procena. Ako jedna mašina troši dvostruko više od druge a obe imaju istu težinu, jedna naplaćuje premalo a druga previše, i to se u ceni ne vidi.

Odgovor:

5 · Trošak mašine

5.1 Formula

ukupno mesečno = amortizacija + RIP/softver + održavanje + ostalo + struja amortizacija = nabavna ÷ vek ÷ 12 održavanje = godišnje ÷ 12 cena po satu = ukupno mesečno ÷ radnih sati mesečno cena po m² = cena po satu ÷ (m² na sat) × broj strana
Zašto puta broj strana: obostrana štampa dvaput prelazi preko istog kvadrata, pa traje dvaput duže. Radne tabele su obostrani red vodile kao zasebnu mašinu sa istim učinkom, pa je obostrani posao ispadao jednako jeftin kao jednostrani.

5.2 Sve mašine — ulazi i izračunat trošak

MašinaNabavna €VekAmort. €/m RIP €/mOdrž. €/mStruja €/m Ukupno €/mSati€/satStr.
CNC/CUT mašina (Kongsberg, Zund, Cutter)050,000,000,00484,77484,772501,93911
Durst UV 32036.0005600,0039,7067,00605,961.312,662505,25061
Durst UV 320 obostrano36.0005600,0039,7067,00605,961.312,662505,25062
Durst UV P1063.90051.065,0039,7084,00403,971.592,672506,37071
Durst UV P10 obostrano63.90051.065,0039,7084,00403,971.592,672506,37072
EPSON Ecosol14.7007175,0039,7017,00201,99433,692501,73471
LASER mašina050,000,000,00201,99201,992500,80791
LIYU HIBRID180.00072.142,8639,7035,00282,782.500,3425010,00141
LIYU HIBRID obostrano180.00072.142,8639,7035,00282,782.500,3425010,00142
LIYU KC150.00071.785,7139,7035,00282,782.143,192508,57281
LIYU KC obostrano150.00071.785,7139,7035,00282,782.143,192508,57282
LIYU PCT75.0007892,8639,7017,00242,381.191,942504,76781
ROLAND Ecosol11.4247136,0039,7017,00201,99394,692501,57871

5.3 Provera brojkama — Durst UV 320

amortizacija 36.000 ÷ 5 ÷ 12 = 600,00 €/mes RIP / softver = 39,70 €/mes održavanje 804 ÷ 12 = 67,00 €/mes ostalo = 0,00 €/mes struja (poglavlje 4.1) = 605,96 €/mes ───────────── ukupno mesečno = 1.312,66 €/mes cena po satu 1.312,66 ÷ 250 = 5,2506 €/h cena po m² 5,2506 ÷ 10 × 1 = 0,5251 €/m² (razred „do 1m2“)

Razredi ove mašine: „do 1m2“ 10 m²/h · „od 1 do 10m2“ 15 m²/h · „preko 10m2“ 25 m²/h. Veći posao ide brže po kvadratu, pa je jeftiniji.

PRETPOSTAVKA  250 sati mesečno — kod svake mašine

Ceo mesečni trošak se deli sa 250 sati, kao da svaka mašina radi toliko svakog meseca. Ako neka radi 40 sati mesečno, njen stvarni trošak po satu je višestruko veći nego što ovde ispada — a razlika nikad ne uđe u cenu i ostaje kao gubitak. Ovo je, uz udele struje, najozbiljnija pretpostavka u modelu.

PITANJE 3

Koliko sati mesečno svaka mašina zaista radi? Ako postoji evidencija o iskorišćenosti, ona bi zamenila ovaj jedinstveni broj.

Odgovor:

PRETPOSTAVKA  Šta u trošku mašine ne postoji

Nijedna od ovih stavki ne ulazi u cenu — sve su nula:

Sve to se plaća, ali nijedan evro od toga ne ulazi u cenu koju kupac vidi.

PITANJE 4 — najvažnije u dokumentu

Koje od gornjih stavki treba da uđu u cenu, i u kom mesečnom iznosu? Ako se ne obračunavaju kroz cenu, pokrivaju se iz marže — pa treba da znamo da je marža na njih i računata.

Odgovor:

6 · Trošak operatera

ukupno mesečno = bruto zarada + HTZ oprema + ručni alat cena po satu = ukupno mesečno ÷ fond radnih sati učinak = m² dnevno ÷ aktivnih sati dnevno cena po m² = cena po satu ÷ učinak × broj strana
Zašto i „fond sati“ i „aktivni sati“: radni dan je osam sati, ali se ne štampa svih osam — odlazi vreme na izmene materijala, RIP i pripremu. Plaća se ceo dan (176 h mesečno), a deli se na ono što je zaista izašlo. Zato je učinak m² dnevno ÷ aktivnih sati, a ne m² dnevno ÷ 8.

6.1 Provera brojkama — Operater na CNC/CUT mašinama (Kongsberg, Zund, Cutter)

ukupno mesečno 1.021,28 + 4,26 + 1,79 = 1.027,32 €/mes cena po satu 1.027,32 ÷ 176 = 5,8370 €/h

PRETPOSTAVKA  Jedan operater = jedna mašina

Trošak operatera se deli učinkom jedne mašine. Ako jedan operater istovremeno drži dve, njegova plata se u ceni broji dvaput — jednom kroz svaku mašinu — pa je posao skuplji nego što jeste i gubimo poslove na ceni.

PITANJE 5

Koliko mašina prosečno drži jedan operater istovremeno, po vrsti mašine?

Odgovor:

PITANJE 6

Da li je 1.021,28 € pun trošak poslodavca (sa svim doprinosima), ili bruto na koji doprinosi tek dolaze? Ako je ovo drugo, trošak operatera je potcenjen za ceo iznos doprinosa na teret poslodavca — a to je najveća pojedinačna stavka u ceni rada.

Odgovor:

PITANJE 7

Svih 13 operatera ima identičnu platu, HTZ i alat. Da li je to tačno, ili se razlikuju po mašini i iskustvu?

Odgovor:

7 · Trošak boje

cena po ml = cena litra ÷ 1000 cena po m² = cena po ml × nanos (ml/m²) × broj strana
Zašto grupe a ne pojedinačne boje: više načina štampe troši istu boju istim nanosom, pa se vodi grupa. Kad se promeni cena te boje, pomere se svi načini štampe koji je koriste — umesto da se ista cifra prekucava na svakom.
Grupa€/litarml/m²Strana€/m²
Durst (CMYK + 2x BELA + za prosvetljavanje)140,002513,5000
Durst (CMYK + BELA)90,001811,6200
Durst (CMYK + za prosvetljavanje)40,002210,8800
Durst (CMYK)40,001710,6800
Durst (CMYK) - OBOSTRANO40,001721,3600
Durst (samo BELA)50,001810,9000
Epson i Roland (CMYK + za prosvetljavanje)82,002612,1320
Epson i Roland (CMYK)82,001711,3940
KC (2x Bela)120,002212,6400
KC (Bela + lak)115,002612,9900
KC (Bela)60,002211,3200
KC (CMYK + 2x Bela za prosvetljavanje)145,002213,1900
KC (CMYK + Bela + lak)155,002614,0300
KC (CMYK + Bela)95,002212,0900
KC (CMYK + Bela) - OBOSTRANO95,002224,1800
KC (LAK)60,003612,1600
KC (LENTIKULAR)310,0050115,5000
KC / HIBRID (CMYK) - OBOSTRANO45,001421,2600
PCT / KC / HIBRID (CMYK + za prosvetljavanje)45,002110,9450
PCT / KC / HIBRID (CMYK)45,001410,6300

PRETPOSTAVKA  Nanos je prosek i ne zavisi od motiva

Puna crna površina troši znatno više od svetlog motiva, a naplaćuje se isto. Na velikim tiražima tamnih motiva to je stvarna razlika. Najskuplja grupa ovde je „KC (LENTIKULAR)“ sa 15,5000 €/m².

PITANJE 8

Da li se nanosi (ml/m²) slažu sa potrošnjom koju vidite kroz nabavku boje? Ako postoji godišnja potrošnja u litrima i odštampani kvadrati, možemo proveriti unazad.

Odgovor:

8 · Trošak dizajna

plata po satu = bruto mesečno (din) ÷ sati mesečno ÷ kurs režije godišnje = zbir stavki, svaka podeljena svojim vekom režije po satu = režije godišnje ÷ sati godišnje cena sata = plata po satu + režije po satu cena posla = cena sata × trajanje posla u satima

8.1 Režije dizajnera

StavkaIznos €Vek (god)Godišnje €
Računar+monitor2.500,003833,33
Softveri (Adobe+Google+fp)2.740,0012.740,00
BZR, PP58,00158,00
IT podrška61,00161,00
Kancelarija20.160,0036.720,00
Održavanje3.180,0031.060,00
Struja3.660,0031.220,00
Telefon20,00210,00
Obuka1.000,0011.000,00
Alat (crtački, doradni) Sto i stolica450,00590,00
Ukupno godišnje13.792,33

8.2 Provera brojkama

plata po satu 190.000 din ÷ 160 h ÷ 117,50 = 10,1064 €/h režije po satu 13.792,33 ÷ 1.920 h = 7,1835 €/h ───────── cena sata = 17,2899 €/h Primer: „Premium knjiga standarda (do 50 elemenata)“ traje 70 h 70 × 17,2899 = 1.210,29 € nabavno

PITANJE 9 — moguće dvostruko računanje

U režijama dizajnera stoji stavka Struja. Istovremeno se ceo račun za struju (9.500,00 €/mes) u poglavlju 4 deli na mašine, pri čemu se 30% odbija kao „kancelarije“. Da li je struja dizajnera već sadržana u tom odbitku, pa se ovde broji drugi put?

Odgovor:

PITANJE 10

Isto pitanje za stavku Kancelarija. Da li je to zakup samo dizajnerske sobe, ili celog poslovnog prostora? Ako je celog, deo tog zakupa pripada proizvodnji — a proizvodnja trenutno ne plaća nikakav zakup (vidi Pitanje 4).

Odgovor:

PRETPOSTAVKA  160 sati mesečno, 1.920 godišnje

Plata se deli sa 160 h, a režije sa 1.920 h. To znači da je dizajner 100% naplativ — svaki plaćeni sat je i prodat sat. Ako je stvarno naplativo 60% vremena, cena sata je oko 28,82 € umesto 17,29 €.

PITANJE 11

Koliki deo dizajnerovog vremena je zaista naplativ kroz poslove?

Odgovor:

9 · Od troška do prodajne cene

Sve gore je nabavna cena — koliko nas košta. Prodajna se dobija množenjem maržom.

prodajna cena = nabavna cena × marža
Zašto je marža jedino polje koje se kuca uz izračunatu cenu: cena je posledica troška i ne bira se; marža je odluka o zaradi i bira se. Kad bi i nabavna cena mogla da se ukuca, dva broja bi mogla da se raziđu — a niko ne bi znao koji je tačan.

Mašine i operateri imaju tri razreda po veličini posla; materijal ima svoje granice. Veći posao ide brže po kvadratu, pa je i jeftiniji.

PITANJE 12

Pragovi razreda su različiti: 10 m² kod mašina, 5 m² kod materijala. Je li to namerno?

Odgovor:

10 · CNC i LASER — rade drugačije

Njihova cena se ne računa iz gornjeg modela nego je prekucana, jer im razredi ne idu po veličini posla nego po vrsti reza. Provereno je da te prekucane cene sadrže struju.

PITANJE 13

Te cene su zamrznute: pošto se kucaju, ne pomeraju se kad se promeni račun za struju. Naplata bi trebalo da ide po dužini reza (metara koliko je glava prešla preko materijala) ili po vremenu. Za to treba brzina reza u metrima na sat, po vrsti reza — ili direktno cena po dužnom metru.

Odgovor — brzina reza (m/h) po vrsti reza:

11 · Šta u sistemu još ne postoji

PITANJE 14

Šta je od ovoga najhitnije? Gramaže i cene po tabaku bi odmah ušle u sistem.

Odgovor:

12 · Kako da javite ispravku

Nije potrebno ništa upisivati u program. Dovoljno je odgovoriti na pitanja i naznačiti koji broj nije tačan i koliki bi trebalo da bude. Svaka izmena ulazi kao nova verzija — stare cene ostaju sačuvane, da bi ponuda napravljena po njima i kasnije mogla da se objasni.

Ako neki trošak nedostaje u celini (recimo zakup proizvodnog prostora), to nije problem za program — dodaje se kao stavka i sve cene se preračunaju same. Problem je jedino ako se ne javi, jer se tada taj trošak tiho pokriva iz marže.

Proverio: ________________________________    Datum: ______________

13 mašina · 13 operatera · 20 grupa boja · verzija modela troška 04.09.2026 (Excel 04.09.2026.)